<<<<<<< HEAD Život Adama i Eve - Žgombićev zbornik

Život Adama i Eve

Tisućljetni suživot prvoga para

(O Adamu i Evi)

Hrvatskoglagoljska inačica apokrifa Život Adama i Eve prijevod je u srednjem vijeku rado čitanoga i prepisivanoga latinskoga apokrifa Vita Adae et Evae. Naslov otkriva da je riječ o neslužbenoj biografiji prvoga para na zemlji – Adama i Eve.

Osim u Žgombićevu zborniku, ovaj se apokrif može čitati i u mlađem hrvatskoglagoljskom  Fatevićevu zborniku (17. st.), ali u kraćoj inačici. Latinski je original i sam prijevod izvornoga teksta za koji se smatra da napisan na grčkom jeziku između 2. i 4. tisućljeća. Odnos hrvatskoglagoljskoga životopisa prvih ljudi i onih sačuvanih na drugim jezicima (osim latinskoga, to su grčki, armenski i gruzijski) istražila je znanstvenica Staroslavenskoga instituta Lucija Turkalj (članak Život Adama i Eve u Žgombićevu i Fatevićevu zborniku).

Život Adama i Eve jedan je od obimnijih priloga u Žgombićevu zborniku (30v–41r). Skraćeno je objavljen Hrvatskoj književnosti srednjega vijeka (1969., prir. V. Štefanić i suradnici). Duljina teksta ne bi trebala čuditi ako se uzme u obzir da su i Adam i Eva uspjeli dobrano zakoračiti u 10. stoljeće života. Prema apokrifu, oboje su doživjeli 930. godinu života. Adam je preminuo prvi, a Eva je kao udovica živjela još šest dana.

U gotovo tisućljetnom suživotu ovih praroditelja čovječanstva mnogo se toga stiglo dogoditi. Apokrif započinje od trenutka izgnanstva iz raja, kada Adam i Eva odluče učiniti pokoru za svoj grijeh neposlušnosti u ime molitve da im Bog providi nešto od čega će živjeti jer su bili gladni.

Pritom se događa drugo iskušenje, a meta je opet Eva. Prema dogovoru nesretnih izgnanika, oboje su trebali 40 dana provesti bez riječi u rijeci s vodom do grla (ona u Tigrisu, on u Jordanu). Đavlu se nije svidjela njihova pokora, pa se obličjem pretvorio u anđela te 18. dan pokore odlazi do Eve, uspijeva je uvjeriti da je Bog uslišao njihovu molitvu te da može prestati s trpljenjem.

Nakon toga čitatelj može saznati zašto đavao toliko mrzi Adama i Evu, zbog čega se Eva odlučila odvojiti od Adama, što ju je ponukalo da se vrati natrag, kako se nosila s prvom trudnoćom, što je isprva mislila učiniti sa svojim prvorođencem, koji je san sanjala uoči Abelova ubojstva, koliko su ukupno djece Adam i Eva imali, kakve je buduće događaje u povijesti čovječanstva predvidio Adam, zašto je poslao Evu i sina Seta pred vrata raja i druge zanimljivosti iz sadržajnoga partnerskoga suživota Adama i Eve.

U ovaj su apokrif uvedeni i dijelovi Legende o Drvetu Križa, pa čitatelj može saznati da je Set od arhanđela Mihaela dobio grančicu otkinuta s rajskoga stabla spoznaje dobra i zla, koju je onda posadio na očevu grobu. Od izrasloga je drveta kasnije napravljen križ Isusa Krista.

Slično kao i drugi apokrifi u hrvatskoglagoljskoj književnosti, i ovaj je zadovoljavao znatiželju srednjovjekovnoga čovjeka, koji je čeznuo za širom i dubljom pričom od one posredovane Biblijom. U Životu Adama i Eve mogao je naći zanimljivu fabulu, osebujne likove te priču, koja unatoč nezahvalnim okolnostima o kojima propovijeda, u cjelini nudi nadu i vjeru u bolju budućnost, a mjestimično i suptilan humor.

Arhanđeo Mihael daje Setu rajsku grančicu (ilustracije iz njemačkoga Lutwinova rukopisa, 18. st.)

 

(A. Š.)

======= Život Adama i Eve - Žgombićev zbornik

Život Adama i Eve

Tisućljetni suživot prvoga para

(O Adamu i Evi)

Hrvatskoglagoljska inačica apokrifa Život Adama i Eve prijevod je u srednjem vijeku rado čitanoga i prepisivanoga latinskoga apokrifa Vita Adae et Evae. Naslov otkriva da je riječ o neslužbenoj biografiji prvoga para na zemlji – Adama i Eve.

Osim u Žgombićevu zborniku, ovaj se apokrif može čitati i u mlađem hrvatskoglagoljskom  Fatevićevu zborniku (17. st.), ali u kraćoj inačici. Latinski je original i sam prijevod izvornoga teksta za koji se smatra da napisan na grčkom jeziku između 2. i 4. tisućljeća. Odnos hrvatskoglagoljskoga životopisa prvih ljudi i onih sačuvanih na drugim jezicima (osim latinskoga, to su grčki, armenski i gruzijski) istražila je znanstvenica Staroslavenskoga instituta Lucija Turkalj (članak Život Adama i Eve u Žgombićevu i Fatevićevu zborniku).

Život Adama i Eve jedan je od obimnijih priloga u Žgombićevu zborniku (30v–41r). Skraćeno je objavljen Hrvatskoj književnosti srednjega vijeka (1969., prir. V. Štefanić i suradnici). Duljina teksta ne bi trebala čuditi ako se uzme u obzir da su i Adam i Eva uspjeli dobrano zakoračiti u 10. stoljeće života. Prema apokrifu, oboje su doživjeli 930. godinu života. Adam je preminuo prvi, a Eva je kao udovica živjela još šest dana.

U gotovo tisućljetnom suživotu ovih praroditelja čovječanstva mnogo se toga stiglo dogoditi. Apokrif započinje od trenutka izgnanstva iz raja, kada Adam i Eva odluče učiniti pokoru za svoj grijeh neposlušnosti u ime molitve da im Bog providi nešto od čega će živjeti jer su bili gladni.

Pritom se događa drugo iskušenje, a meta je opet Eva. Prema dogovoru nesretnih izgnanika, oboje su trebali 40 dana provesti bez riječi u rijeci s vodom do grla (ona u Tigrisu, on u Jordanu). Đavlu se nije svidjela njihova pokora, pa se obličjem pretvorio u anđela te 18. dan pokore odlazi do Eve, uspijeva je uvjeriti da je Bog uslišao njihovu molitvu te da može prestati s trpljenjem.

Nakon toga čitatelj može saznati zašto đavao toliko mrzi Adama i Evu, zbog čega se Eva odlučila odvojiti od Adama, što ju je ponukalo da se vrati natrag, kako se nosila s prvom trudnoćom, što je isprva mislila učiniti sa svojim prvorođencem, koji je san sanjala uoči Abelova ubojstva, koliko su ukupno djece Adam i Eva imali, kakve je buduće događaje u povijesti čovječanstva predvidio Adam, zašto je poslao Evu i sina Seta pred vrata raja i druge zanimljivosti iz sadržajnoga partnerskoga suživota Adama i Eve.

U ovaj su apokrif uvedeni i dijelovi Legende o Drvetu Križa, pa čitatelj može saznati da je Set od arhanđela Mihaela dobio grančicu otkinuta s rajskoga stabla spoznaje dobra i zla, koju je onda posadio na očevu grobu. Od izrasloga je drveta kasnije napravljen križ Isusa Krista.

Slično kao i drugi apokrifi u hrvatskoglagoljskoj književnosti, i ovaj je zadovoljavao znatiželju srednjovjekovnoga čovjeka, koji je čeznuo za širom i dubljom pričom od one posredovane Biblijom. U Životu Adama i Eve mogao je naći zanimljivu fabulu, osebujne likove te priču, koja unatoč nezahvalnim okolnostima o kojima propovijeda, u cjelini nudi nadu i vjeru u bolju budućnost, a mjestimično i suptilan humor.

Arhanđeo Mihael daje Setu rajsku grančicu (ilustracije iz njemačkoga Lutwinova rukopisa, 18. st.)

 

(A. Š.)

>>>>>>> parent of 87b32d0... Merge branch 'publii-deploy-1568752108497' into 'master'